Biljna stanica


Još od vremena najranijih mikroskopista jedna od prvih lekcija za početnike je promatranje epiderme pokožice luka (Allium cepa). Materijal za izradu preparata dostupan je svakome, izrada je krajnje jednostavna, a konačni rezultat poticajan za nastavak bavljenja biologijom u najširem značenju te riječi.


Ovako izgleda epiderma pokožice luka gledana kroz svjetlosni mikroskop pri povećanju 100X.

Jedino što vrlo jasno vidimo je stanična stijenka koja određuje oblik svake stanice. Promatrajući gibanje sitnih čestica unutar svake stanice možemo zaključiti da njih nosi strujanje citoplazme, koja je, pak, nekakva bezbojna tekućina. Krajnjim naporom, vrlo mutno, vide se i veće ovalne stanične strukture – to su stanične jezgre. Da bismo mogli bolje proučiti građu stanice očito je da je moramo učiniti kontrastnijom, što se u amaterskim uvjetima radi na barem 2 načina. Prvi način je bojanje stanica.



Mnogo je boja kojima to možemo učiniti, ali za amatera je dobra i obična crvena tinta. Prije bojanja stanice moramo fiksirati tj. umrtviti. Ja sam ove stanice fiksirao s običnim octom. Crvena tinta lijepo oboja stanične jezgre u kojima se sada mogu prepoznati i jezgrice.



Stanična jezgra pri povećanju 400X.


Drugi način kojim postižemo veću kontrastnost ovakvih prozirnih preparata je korištenje filtera raznih oblika (krug, polumjesec i sl.).

biljna stanica stanična stijenka

 Filteri mogu biti jednobojni (ili kombinacija više boja) a njihovom upotrebom dobijemo “lažni 3D” efekt.



Jezgre (svaka sa po jednom jezgricom) dvije susjedne stanice luka pri povećanju 400X tehnikom tamnog polja.

Advertisements