Plastidi


Tisuće ljudi stradalo je u nedavnim nesrećama izazvanim razornim djelovanjem potresa, požara, orkanskih oluja, plimnog vala. Zbog toga je razumljiv trenutni veliki interes javnosti za te prirodne pojave. Pa, koga onda ne bi zanimalo mjesto gdje se odvija proces o kojem ovisi sav život na Zemlji? Štoviše, bez tog procesa, nama poznati oblici života ne bi niti nastali.

Ako kažem da sam danas bio na tom mjestu, uslikao ga i vratio se otamo živ i zdrav; sljedeća rečenica opravdano završava s tri upitnika: “Zaboga, gdje si ti to bio, hrabri čovječe???”

Srećom, za to putovanje ne treba hrabrosti nego znatiželje, odlazak onamo je moguć samo posredno, a ni sam proces nije niti malo opasan za posjetitelja. Ja sam, dakle, pomoću mikroskopa promatrao biljnu stanicu i kloroplaste u njoj, a kao što znamo još iz škole, u kloroplastima se odvija proces fotosinteze – pretvorba sunčeve energije u kemijsku energiju pohranjenu u obliku škroba u biljci i uz oslobađanje kisika. A bez zelene biljke i bez kisika možemo zaboraviti na život kakav poznajemo!

U ovom filmiću vidimo biljne stanice uz čije se stanične stijenke, nošene strujanjem citoplazme, gibaju zelena, ovalna tjelešca, u kojima možemo primijetiti nekakva još sitnija tamnozelena zrnca. Ta tjelešca su kloroplasti – vrsta plastida, nakon jezgre najveći stanični organeli u biljnim stanicama. Boja im potječe od pigmenta klorofila, a sitna zrnca u njima je škrob (asimilacijski škrob).

kloroplastiKloroplasti u stanicama lista mahovine

Ovo su uglavnom krajnje granice mog jednostavnog mikroskopa, iako bi se pomoću boljeg objektiva mogla naslutiti još finija građa kloroplasta. No, pravi, bitni pomak u otkrivanju složene unutrašnje građe kloroplasta postignut je korištenjem elektronskog mikroskopa.

biljna stanicaOblici kloroplasta u stanicama lista mahovine

Kloroplasti imaju svoju DNA i mogu se samostalno razmnožavati (uzdužnom diobom) unutar biljne stanice. Različitog su oblika i veličine, a u biljnoj stanici bude ih od jednog do nekoliko stotina.

Alga spirogyra

Često, a pogotovo ljeti, u kanalima, barama i sl. nailazimo na “žabokrečinu”. Iako navedenu pojavu povezujemo s nečim prljavim, pogled kroz mikroskop otkrit će nam lijepe niti (kolonije) alge spirogira, te u svakoj njenoj stanici dugački, zeleni, vrpčasti kloroplast.

Kod povećanja od 400 puta vidimo da nije sve kako se na prvi pogled čini – i vrpčasti kloroplast ima svoju još finiju strukturu, a na njemu tjelešca (pirenoidi) u kojima alga pohranjuje škrob.

Dok se divimo ljepoti raznobojnog cvijeća ili kad nas svojim živim bojama zreli plodovi mame da ih uberemo, imajmo na umu da je i to zbog  još jedne vrste plastida – kromoplasta.

Kromoplasti biljna stanicaKromoplasti u stanicama ploda divlje ruže

Kromoplasti u stanicama latice nevena

Kromoplasti korijen mrkveKromoplasti u stanicama korijena mrkve

Advertisements