Puči


Budući da je čak i pri velikoj relativnoj vlažnosti u okolnom zraku uvijek manje vode nego u živim stanicama, kopnenim biljkama neprestalno prijeti isušivanje. Kao zaštita od gubitka vode, ali i kao branu prema patogenim bakterijama i gljivicama, biljkama služi epiderma. Epidermu sačinjavaju žive parenhimske stanice u jednom sloju. Na staničnim stijenkama koje graniče s okolinom nalazi se sloj od masne tvari (kutina), a kod biljaka koje rastu u surovijim uvjetima dodatnu zaštitu pruža sloj voska. Epiderma s te dvije tanke površinske prevlake, za plinove i vodu gotovo je nepropusna. Isparavanje vode, kao i izmjena plinova, omogućena je kroz otvore na epidermi – puči.


čuvarkuća-sempervivum-tectorum-puči

Ovo je puč s lista biljke u narodu poznate pod nazivom čuvarkuća (Sempervivum tectorum). Površina njezinih listova čini se glatkom, ali kod povećanja od oko 100X postaju vidljive pločice voska. Sada je jasno da je prvobitni dojam bio varljiv.


kukurijek-presjek-puči

Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja ipak sam dobio okomiti presjek kroz puč u epidermi lista kukurijeka (Helleborus viridis).


cikla-puči-vakuole-antocijan

Ova slika nije nastala slučajno pa je zbog toga više nalik nekakvom akvarelu nego fotografiji. Poprečni presjek lista repe (Beta vulgaris var. esculenta) malo je deblji nego li treba, da bi u vakuolama ostala boja, a u fokusu su stanice epiderme, tako da je sve pomalo mutno,  a opet – vidi se sve što je botaničaru potrebno – puči s kloroplastima, oblik stanica koje sačinjavaju epidermu, vakuole s antocijanom.


trava-puči-stanična-stijenka

Da bih dobio ovako lijepo obojane stanice poslužio sam se jednim malim trikom, naime, uzorak epiderme uzeo sam s bolesnog dijela lista koji je (uslijed napada bakterije ili gljivice) promijenio boju.

Oglasi