Arcella discoides – okućena ameba


U gotovo svakoj vodi bogatoj organskim otpadom moguće je naći amebe. Ove “moje” pokupio sam iz jedne takve lokve na čijoj površini su stvarale smeđe-riđe, golom oku vidljive prevlake. Ovi korjenonošci žive unutar ljuštura koje sami proizvedu od organske tvari (pseudohitin) ili za to koriste anorganske materijale (pijesak i sl.).

Na slikama je Arcella discoides, ameba koja spada u red Testacea tj. okućenih ameba. Promjer ljušture kod ovih ameba je 70 – 130 µm pa je za njihovo uspješno promatranje potrebno na mikroskopu koristiti povećanje od 400 puta. Zbog tako velikog povećanja dubinska oštrina je mala – što je u ovom slučaju korisno – pa je moguće “zaviriti” kroz ljušturu i promatrati amebu u njezinom prirodnom okruženju.

arcella-discoidesGledajući odozgo sasvim lijepo se vide epipodiji s kojima se ameba drži za stijenku ljušture. Vide se i dvije vakuole i dvije jezgre (na oko 6 i 11 sati). Većina ameba roda Arcella ima dvije jezgre, ali neke vrste imaju i po nekoliko desetaka jezgara u stanici.

Na ovoj slici se vidi kakav je zapravo oblik ljušture u kojoj boravi Arcella (opisuje ga se kao oblik vrča, pehara, kupole i sl.). Također, ova ameba ima tamniju ljušturu od one na prvoj slici, a to znači da je ova ameba starija. Naime, sasvim mlade amebe imaju prozirnu ljušturu, no protekom vremena u nju se  taloži željezo iz okoliša, pa ona  postaje sve tamnija, odnosno, smeđa do tamno smeđa.

Arcella gibbosa i karakteristično kretanje ovih praživotinja – pseudopodijima.

Oglasi