Alge kremenjašice


Ovo je blatnjavo dno jednog kanala koji će za dan – dva presušiti jer se Drava povukla u svoje korito, a kiše nema već neko vrijeme. Sve trune i raspada se, tek poneka zelena biljčica.

Svakom normalnom čovjeku ovakva mjesta izgledaju prljavo i odbojno i on tu nema što tražiti. Ja, međutim, često odlazim na takva mjesta jer znam da ću tamo pronaći neke vrlo zanimljive, a nerijetko i lijepe organizme. Većina ih je mikroskopskih dimenzija, nevidljivih golom oku pa su zato nepoznati većini ljudi. Među najljepše sigurno spadaju jednostanične alge kremenjašice – dijatomeje.

Dijatomeje su alge koje žive i u moru, i u vodama na kopnu, i u drugim vlažnim staništima. Stanice alga kremenjašica nemaju staničnu stijenku već su obavijene periplastom, a iz vode sintetiziraju kremen koji talože s vanjske strane stanice i na taj način izgrađuju dvije ljušture. Kremen je po kemijskom sastavu silicijev dioksid, a u prirodi se pojavljuje u raznim oblicima: ahat, opal, ametist, oniks. Nešto od ljepote tog dragog kamenja utkano je u ljušture preko 7000 vrsta dijatomeja. Na ovoj slici vidimo da su ljušture prozirne, što je njihova vrlo važna osobina, jer alge kremenjašice su fotosintetski organizmi i svjetlost mora stići do kloroplasta u stanici.

Zaštita koju ovim algama pruža oklop od kvarca ima i jedan nedostatak: oklop je, naime, teži od vode i alga bi potonula na dno, daleko od sunčevog svjetla, da dijatomeje nisu pronašle  čak nekoliko načina da spriječe takav crni scenarij. Jedan od načina prikazuje gornja slika, a to su – uljne kapljice. Poznato je da produkt fotosinteze kod dijatomeja nije škrob, nego ulje. Regulacijom količine ulja u stanici alga mijenja svoju specifičnu težinu što joj omogućuje da se diže ili spušta u vodenom stupu.


Većina dijatomeja živi pojedinačno, a neke se udružuju u kolonije.

Alge kremenjašice čine značajan dio morskog fitoplanktona. Kao autotrofni fotosintetski organizmi na dnu su hranidbenog lanca, a smatra ih se proizvođačima petine od ukupne količine atmosferskog kisika. Ni ove “moje” dijatomeje ne zaostaju za morskim vrstama što se proizvodnje kisika tiče. Dovoljno je kliknuti na prvu fotografiju i vidjet ćete mjehuriće kisika koji se stvaraju iznad smeđih naslaga dijatomeja.

Neke vrste dijatomeja mogu se aktivno kretati. Kako to izgleda moguće je pogledati u 10 sekundi filmića koji slijedi.

Oglasi