Sklereide – kamene stanice


Jako puno je različitih tipova biljnih stanica, a za neke bi se moglo reći i da su pomalo neobične. Ove koje ću danas spomenuti neobične su zato što svoju zadaću u biljnom organizmu mogu obavljati samo ako su mrtve. To su stanice koje dostigavši svoju funkcionalnu zrelost moraju uginuti i tek nakon toga su na korist biljci.


U stabljikama drvenastih biljka neke stanice nakon što su dosegle konačnu veličinu na svoju staničnu stijenku ugrađujuju suberin. Takve suberinizirane (oplutnjale) stanice su nepropusne za vodu i zrak pa štite biljku od isušivanja, mikroba i gljivica. Osim toga, stanice pluta su potpuno nejestive – mrtve su, nemaju protoplazmu – u njima nema škroba, lipida, nukleinskih kiselina, proteina niti ičega što bi privuklo biljojede.


Sustav provodnih cijevi koji provodi vodu i mineralne tvari od korijena do lista sastoji se također od mrtvih stanica – traheja i traheida. Kada su potpuno funkcionalne te stanice se sastoje samo od odrvenjele stanične stijenke i praznog prostora gdje je bila protoplazma. Jasno je da dok su žive, ove stanice ne mogu provoditi vodu – smeta im protoplazma. Parafrazirajući neke dosjetke iz westrena moglo bi se reći: “Samo mrtva traheja je dobra traheja!”


Kakvo je i kakva mu je uloga, za mehaničko (potporno) tkivo je jasno iz njegovog naziva, a čine ga žive (kolenhim) i nežive (sklerenhim) stanice. Jedna vrsta sklerenhimskog tkiva su sklereide tzv. kamene stanice koje su me i potakle da napišem ovih nekoliko rečenica.

Naime, premda ih mnogi nisu vidjeli, kamene stanice dobro su poznate svakome tko je jeo krušku – to su one “grudice”, baš kao kakvi kamenčići, koje ponekad zapadnu među zubima dok se sladimo njezinim usplođem.

Sklereide ili kamene stanice iz usplođa kruške nazivaju se brahisklereide. Pojavljuju se kao nakupine koje su u tankom presjeku vidljive čak i golim okom. Cilindričnog su oblika, a površina im je glatka. Prije slikanja preparat je potrebno pripremiti tako što pritiskom na pokrovnicu razbijemo grudice od brahisklereida (da ih dobijemo u jednom sloju), a budući da su stanice bezbojne potrebno ih je obojati. Ja sam ih obojao s vrlo malo safranina i bez lažne skromnosti čini mi se da je bojanje uspjelo.

Ovo je sklereida, kamena stanica, brahisklereida u “optičkom presjeku”, dakle, fokusirano je u njenu unutrašnjost, na mjesto gdje je bila citoplazma. Vidljiva je i razgranata mreža jažičnih kanala kroz odrvenjelu staničnu stijenku. Za orijentaciju – ova stanica je dugačka oko 50 µm.

Ovoj kompoziciji od 6 pojedinačnih sličica odgovarao bi naziv “focus IN – focus OUT”, a pokušao sam promatraču dočarati koliko je debela stanična stijenka kod kamenčica.

Advertisements