Statoblast


Ljudima koji žive uz rijeke poznato je da se s porastom vodostaja (u ovom slučaju rijeke Drave), na njezinoj površini stvara nekakva bijela pjena. Bilo bi nezamislivo da se jedan uzorak te pjene nije našao na stoliću mog mikroskopa.

 I sama po sebi ova pjena mi je jako zanimljiva, ali što se sve skriva među tim mjehurićima – to je prešlo sva moja očekivanja!

Ovisno u koje doba godine rijeka raste, mijenja se sastav i zastupljenost objekata pogodnih za mikroskopiranje. U posljednjem uzorku pjene brojnošću su dominirali statoblasti.

Vrlo pojednostavljeno govoreći: statoblasti su začahureni pupovi jedne vrlo sitne životinje koja živi na vodenom bilju, a eto razmnožava se i nespolno. Zbog sličnosti s mahovinom, kolonije koje izgrađuju ove prelijepe životinje dobile su naziv mahovnjaci. Oni sada nisu živi, uginuli su. Nove životinje razvit će se u proljeće iz ovakvih statoblasta.

U sredini statoblasta (to je ovaj tamnije smeđi dio)  između dvije polovice (kao između dva štita) nalazi se “materijal” iz kojeg će se razviti nova kolonija.

Stanice koje na slici izgledaju svjetlije su zapravo prazne, odnosno u njima je zrak. Njihova uloga je da statoblast održe na površini vode.

Statoblasti na slikama pripadaju najvjerojatnije mahovnjaku kojeg nazivamo puzavo vodenperce (Plumatella repens).

Oglasi