Apomiksija


Nakon niza hladnih zimskih dana nastupila je kratkotrajna promjena vremena.

Samo jedan sunčani dan s temperaturom malo iznad 0°C bio je dovoljan da maslačak (Taraxacum officinale) svojim žutim cvjetnim glavicama ukrasi livadu koja je još uvijek bila djelomično pod snijegom.

maslacak-1Pogleda li izbliza, zainteresirani promatrač može vidjeti maslačke u različitim fazama cvjetanja, od pupova do lijepih cvatova bogatih peludom, a ima tu i maslačaka koji samo čekaju da vjetar ponese njihove sjemenke. Sada ove biljke imaju kratko, polegnuto batvo  i vidi se da rastu u surovim uvjetima.

maslacak-2Ima li zainteresirani promatrač oštar nož pa prereže glavičasti cvat maslačka i oštar vid pa pogleda njegovu impresivnu strukturu vidjet će: 5 latica sraslih u jezičac, 5 prašnika sraslih u cijev kroz koju prolazi kratkim dlačicama obrastao vrat tučka, dvokrpasta bradavičasta njuška tučka, papus, podrasla plodnica, obilje peluda namijenjenog kukcima koji će ujedno izvršiti oprašivanje cvjetova…

Ali ne mora čovjek biti botaničar da shvati da tu nešto “ne štima”, jer – nema kukaca! Zima je, hladno je za njihove “motore”.

Čemu onda sva ta “predstava” koju izvode ove biljke? Nije li to razbacivanje s resursima i gubljenje energije? Uostalom, ako nisu kukci, tko im onda oprašuje cvjetove?

Ukratko, moglo bi se reći: u jednom trenutku svoje evolucije maslačak je usvojio mutaciju koja mu omogućuje nespolan način razmnožavanja (apomiksija) i sva do tada precizno izbalansirana koreografija s ciljem privlačenja kukaca – te konačno oplodnju jajne stanice – postala je suvišna.

I eto materijala za razmišljanje, tim više jer danas obilježavamo rođendan velikana:

Charles Robert Darwin, (Shrewsbury, Shopshire, Engleska, 12. veljače 1809. – Downe, Kent, Engleska, 19. travnja 1882.)


maslacak-tucakDvokrpasta bradavičasta njuška tučka

maslacak-njuskaPermeabilne površine njuške tučka

bradavicasta-njuska-tuckaPermeabilne površine njuške tučka i zrnce peluda

Oglasi