Tagged: dijatomeje

Surirella robusta


Neke vrste dijatomeja iz roda Surirella narastu preko 300 μm pa prve nastradaju pod težinom pokrovnice. Često ih nehotice skršim već kod pripreme preparata pa me onda dočeka ovakav prizor:

Surirella-sp-broken


Ovoga puta u uzorku su bile sitnije Surirelle pa su i slike manje katastrofične.

Surirella-robustaRekao bih da je ovo Surirella robusta.

Advertisements

Dijatomeje


Kada je nakon teških mjeseci suše voda napokon stigla u korito Stare Drave (o tome sam pisao u prošlom postu) pa makar i u tako skromnoj količini, bilo je to dovoljno za eksploziju života u mikrosvijetu. Alge kremenjašice bile su u uzorku koji sam mikroskopirao jedan od najzastupljenijih organizama. Slike nekoliko vrsta dijatomeja pokazao bih danas ovdje, pa – If you don’t mind.

Navicula sp. & Pinnularia sp.

alge kremenjašiceMelosira sp.

alge kremenjašiceNitzschia sp.

alge kremenjašiceCaloneis sp.

alge kremenjašicePinnularia sp.


Alge kremenjašice


Ovo je blatnjavo dno jednog kanala koji će za dan – dva presušiti jer se Drava povukla u svoje korito, a kiše nema već neko vrijeme. Sve trune i raspada se, tek poneka zelena biljčica.

Svakom normalnom čovjeku ovakva mjesta izgledaju prljavo i odbojno i on tu nema što tražiti. Ja, međutim, često odlazim na takva mjesta jer znam da ću tamo pronaći neke vrlo zanimljive, a nerijetko i lijepe organizme. Većina ih je mikroskopskih dimenzija, nevidljivih golom oku pa su zato nepoznati većini ljudi. Među najljepše sigurno spadaju jednostanične alge kremenjašice – dijatomeje.

Dijatomeje su alge koje žive i u moru, i u vodama na kopnu, i u drugim vlažnim staništima. Stanice alga kremenjašica nemaju staničnu stijenku već su obavijene periplastom, a iz vode sintetiziraju kremen koji talože s vanjske strane stanice i na taj način izgrađuju dvije ljušture. Kremen je po kemijskom sastavu silicijev dioksid, a u prirodi se pojavljuje u raznim oblicima: ahat, opal, ametist, oniks. Nešto od ljepote tog dragog kamenja utkano je u ljušture preko 7000 vrsta dijatomeja. Na ovoj slici vidimo da su ljušture prozirne, što je njihova vrlo važna osobina, jer alge kremenjašice su fotosintetski organizmi i svjetlost mora stići do kloroplasta u stanici.

Zaštita koju ovim algama pruža oklop od kvarca ima i jedan nedostatak: oklop je, naime, teži od vode i alga bi potonula na dno, daleko od sunčevog svjetla, da dijatomeje nisu pronašle  čak nekoliko načina da spriječe takav crni scenarij. Jedan od načina prikazuje gornja slika, a to su – uljne kapljice. Poznato je da produkt fotosinteze kod dijatomeja nije škrob, nego ulje. Regulacijom količine ulja u stanici alga mijenja svoju specifičnu težinu što joj omogućuje da se diže ili spušta u vodenom stupu.


Većina dijatomeja živi pojedinačno, a neke se udružuju u kolonije.

Alge kremenjašice čine značajan dio morskog fitoplanktona. Kao autotrofni fotosintetski organizmi na dnu su hranidbenog lanca, a smatra ih se proizvođačima petine od ukupne količine atmosferskog kisika. Ni ove “moje” dijatomeje ne zaostaju za morskim vrstama što se proizvodnje kisika tiče. Dovoljno je kliknuti na prvu fotografiju i vidjet ćete mjehuriće kisika koji se stvaraju iznad smeđih naslaga dijatomeja.

Neke vrste dijatomeja mogu se aktivno kretati. Kako to izgleda moguće je pogledati u 10 sekundi filmića koji slijedi.