Tagged: papile

Epitel


Iako je kasna jesen u prirodi još uvijek ima svježeg biljnog materijala pogodnog za mikroskopiranje.

Na rubu šume, na hrpi odbačene zemlje iz nečijeg vrta izrasli su raznobojni gerberi. Latica s jednog od tih cvjetova poslužit će mi da pokažem kako izgleda epitel – jedno od tri tipa primarnog kožnog tkiva kod biljaka (druga dva su: epiderma i rizoderma).

Već u početku sam vidio da neće sve ići onako kako sam planirao. Kako sam koji presjek stavio u kapljicu vode, on bi se smotao i po nekoliko puta zavrnuo – kao nekakva spirala, opruga. Na posljetku, odustao sam od pokušaja da izravnam te uvrnute presjeke. Kada sam se još riješio vode koja se uklopila u presjek – jer zbog stanica s antocijanom presjek je morao biti malo deblji –  konačni rezultat i nije tako loš.


Epitel je vrlo nježno primarno kožno tkivo, a nalazimo ga kod latica i prašnika.

Stanice koje izgrađuju epitel latica zovu se papile. Na ovoj slici to su ove ljubičaste stanice. One se nalaze na gornjoj površini latice. S donje strane latice su tipične stanice epiderme.

Papile su gusto zbijene. Među njima nema intercelulara ni puči.

U vakuolama papila nalazi se antocijan.

Na mjestima gdje se presjek uvrnuo, gornja i donja površina latice (tj. epitel i epiderma) se ukrštaju. U epidermi se ističe jedna puč u presjeku.

Advertisements

Papile


Neke slike možda nemaju drugu vrijednost osim estetske. Ovo je jedna od takvih slika.

Sve da i ne znam što ona prikazuje, bila bi mi lijepa.

Calendula officinalis

 A zapravo, na slici su papile sa latice nevena pri povećanju od 40 puta.

Calendula officinalis

Pri većem povećanju u papili se mogu raspoznati pojedini kromoplasti.

Knautia arvensis

Papile poljske prženice “zarobile” su polenovo zrnce.

Latice


Kažemo li za neki cvijet da je ljepši od nekog drugog, vjerovatno smo – a da toga možda nismo ni svjesni – uspoređivali njihove latice: oblik, veličinu, boju, raspored, broj i sl. Latice cvjetova kod većine biljaka zapravo su prašnici koji su tijekom evolucije promijenili prvobitnu ulogu pa sad biljci služe za “oglašavanje”, “reklamiranje” tj. primamljivanje oprašivača. Gledajući golim okom površina svake latice izgleda glatka, ali pogled kroz mikroskop otkrit će da mnoge od njih imaju vrlo “brdovit” reljef.

Na presjeku kroz laticu biljke Rudbeckia spp. vidi se da su stanice koje čine takav reljef konusnog oblika, a u njihovim vakuolama je otopljen pigment koji im daje specifičnu boju. Takva stanica ponaša se kao leća za svjetlost koja kroz nju prolazi pa je lomi, fokusira ili raspršuje. Sve to u kombinaciji s obojanim staničnim sadržajem doprinosi raznovrsnosti boja i cvjetnih uzoraka.

Pogled na površinu latice kod ruže otkriva gusto zbijene stanice konusnog oblika i hrapave stijenke. Dugo se nije točno znalo ima li kakvu svrhu oblik i tekstura tih stanica. Bilo je poznato da latice neravne površine ima većina entomofilnih biljaka pa su istraživanja krenula u tom smjeru. Napokon, rezultati pokusa pokazali su da kukci biraju cvjetove s takvim laticama, a ne one druge, zato što im papile i njihova izbrazdana stijenka omogućavaju sigurno slijetanje i dobar oslonac za noge pa rilom mogu prodrijeti dublje u cvijet u potrazi za slatkim sadržajem po koji su došli.