Tagged: papučica

Papučica – vakuole


Ako u naljev u kojem smo prethodno razmnožili trepetljikaše ubacimo malo pekarskog kvasca, oni će ga trenutačno početi konzumirati i nastat će mikroskopski “Black friday”.
Da bi se čitav proces hranjenja vidio što jasnije bilo bi dobro da kvasac bude obojan. Ja sam to učinio s bojom Congo red. Ona ima svojstvo da u pH rasponu 3,0 – 5,2 mijenja boju iz plave u crvenu, a poznavajući tu činjenicu možemo pratiti kako se tokom probave mijenja kiselost u hranidbenim vakuolama.


trepetljikasi-vakuole

U početku kvasac je crvene boje tj. u vakuoli je vrijednost pH veća od 5,2. Kada vrijednost pH padne ispod 3, kvasac poprimi plavu boju. Interesantno!


Advertisements

Hoću napolje!


Kada sam spustio pokrovnicu na kap vode, svijet ove papučice (Paramecium bursaria) stvarno je postao dvodimenzionalan. Ostala je stiješnjena između dva stakalca i zarobljena u ćeliji čije zidove su sačinjavale tri niti alge koje su se slučajno preklopile jedna preko druge.

Ne gubeći ni trena, mala zelena trepetljikašica odlučila se dokopati slobode. Nekoliko minuta su trajali njezini nasrtaji na zidove ćelije, a onda je odustala. Umirila se. Kao da je shvatila da protiv privlačnih sila između stakalaca ni ljudske ruke nisu dovoljno snažne.

Dodao sam kap vode, podigao pokrovnicu i otplavio papučicu nazad u akvarij.

Trihociste


Trihociste su organele koje se nalaze u ektoplazmi bičaša i trepetljikaša. Njihov oblik podsjeća na amforu – i to je, uvjetno rečeno, tijelo trihociste (dugačko je oko 3 µm, a debelo 1 µm) – koja je poklopljena jednim šiljkom dugačkim oko 2 µm. Tijelo trihociste je proteinski matriks koji će nakon podražaja biti izbačen, a proteinske niti koje ga čine, ireverzibilno će promijeniti svoju kristalnu strukturu. Poznato je preko 100 tipova trihocista različitih imena, ovisno o njihovoj ulozi (za lov, za obranu, za prihvaćanje na podlogu, jesu li otrovne ili nisu itd.). Trihociste su; ili gusto razmještene preko cijele površine praživotinje, ili prekrivaju samo određene dijelove tijela, recimo, oko staničnih usta, u području ticala itd.
Pretražujući internet nisam naišao na slike trihocista (osim, naravno, meni nedostižne, slike napravljene pomoću SEM) pa sam odlučio nešto napraviti po tom pitanju. Paramecium bursariu u kulturi sam imao, plavu tintu sam imao, vremena imam uvijek – i evo rezultati.

trihocisteParamecium bursaria – trihociste

U djeliću mikrosekunde, koliko traje izbacivanje trihociste, tijelo trihociste koje je bilo dugačko oko 3 µm, pretvori se u nit dugačku 30-40 µm. Šiljak i “korice” u koje je on umetnut ne mijenjaju oblik, pa na kraju trihocista poprima izgled harpuna.

papučicaPapučica i trihociste

Za postojanje trihocista kod papučice zna se već odavno, a od sredine 19.stoljeća bilo je više pokušaja nekih znanstvenika s ciljem da se potvrde pretpostavke oko njihove uloge. I dok se njihova funkcija kao organa za prihvaćanje za podlogu eksperimentalno potvrdila vrlo brzo, dokazi kojima bi se potvrdila njihova obrambena funkcija morali su pričekati razvitak naprednijih istraživačkih tehnika i instrumenata potkraj 20.stoljeća.

Paramecium bursaria


Chlorella je jednostanična zelena alga. Česta je u morskom fitoplanktonu, vodama na kopnu i u tlu. Pojedinačne, ovalne stanice ove alge imaju 2-12 μm u promjeru i nisu pokretne. Vrlo brzo se razmnožava, a stanice su bogate proteinima, mineralima i vitaminima. Neke vrste iz roda Chlorella, klasificirane kao Zoochlorella, pojavljuju se kao endosimbionti kod nekih praživotinja. Tako je, recimo, jedna vrsta papučica – Paramecium bursaria – u vrlo sretnom (simbiotskom) odnosu s algom Chlorella vulgaris.

Iako i alga i papučica mogu živjeti samostalno, u zajednici su obje na dobitku: alga dobija zaštitu i lakši pristup svjetlu, a papučica sve produkte fotosinteze. Neposredno ispod površine papučice u 5-10 μm debelom sloju, a od probavnih enzima domaćina zaštićene posebnom membranom, nalaze se stanice alge.

Paramecium-bursariaParamecium bursaria



Paramecium bursaria se kao i neke druge papučice hrani bakterijama. Trepetljikama proizvodi strujanja usmjerena prema staničnim ustima. Na ovom filmiću može se vidjeti sve do sada rečeno: izgled papučice Paramecium bursaria, stanice alge Chlorella, strujanje citoplazme, kruženje hranidbenih vakuola, rad trepetljika, stanična usta, trihociste itd.


Paramecium caudatum


Za papučicu (Paramecium caudatum) svi smo čuli (barem moja generacija) još u osnovnoj školi. Za divno čudo, taj pojam i desetljećima kasnije zapamtili su čak i oni koje takve stvari uopće ne interesiraju. Svaki put kada se sretnem s nekim od starih prijatelja ne mogu izbjeći pitanje: “A jel se još uvijek baviš onim tvojim…papučicama, amebama?”

Prošlo je više od 330 godina od kada je nizozemac Leeuwenhoek kroz svoj jednostavan mikroskop ugledao papučicu. Prije nekoliko godina napravio sam repliku tog prvog mikroskopa. Pomoću njega, a koristeći se blagodatima digitalnog doba, nastali su ovi foto i video zapisi.

Paramecium caudatum