Tagged: Paramecium bursaria

Hoću napolje!


Kada sam spustio pokrovnicu na kap vode, svijet ove papučice (Paramecium bursaria) stvarno je postao dvodimenzionalan. Ostala je stiješnjena između dva stakalca i zarobljena u ćeliji čije zidove su sačinjavale tri niti alge koje su se slučajno preklopile jedna preko druge.

Ne gubeći ni trena, mala zelena trepetljikašica odlučila se dokopati slobode. Nekoliko minuta su trajali njezini nasrtaji na zidove ćelije, a onda je odustala. Umirila se. Kao da je shvatila da protiv privlačnih sila između stakalaca ni ljudske ruke nisu dovoljno snažne.

Dodao sam kap vode, podigao pokrovnicu i otplavio papučicu nazad u akvarij.

Advertisements

Trihociste


Trihociste su organele koje se nalaze u ektoplazmi bičaša i trepetljikaša. Njihov oblik podsjeća na amforu – i to je, uvjetno rečeno, tijelo trihociste (dugačko je oko 3 µm, a debelo 1 µm) – koja je poklopljena jednim šiljkom dugačkim oko 2 µm. Tijelo trihociste je proteinski matriks koji će nakon podražaja biti izbačen, a proteinske niti koje ga čine, ireverzibilno će promijeniti svoju kristalnu strukturu. Poznato je preko 100 tipova trihocista različitih imena, ovisno o njihovoj ulozi (za lov, za obranu, za prihvaćanje na podlogu, jesu li otrovne ili nisu itd.). Trihociste su; ili gusto razmještene preko cijele površine praživotinje, ili prekrivaju samo određene dijelove tijela, recimo, oko staničnih usta, u području ticala itd.
Pretražujući internet nisam naišao na slike trihocista (osim, naravno, meni nedostižne, slike napravljene pomoću SEM) pa sam odlučio nešto napraviti po tom pitanju. Paramecium bursariu u kulturi sam imao, plavu tintu sam imao, vremena imam uvijek – i evo rezultati.

trihocisteParamecium bursaria – trihociste

U djeliću mikrosekunde, koliko traje izbacivanje trihociste, tijelo trihociste koje je bilo dugačko oko 3 µm, pretvori se u nit dugačku 30-40 µm. Šiljak i “korice” u koje je on umetnut ne mijenjaju oblik, pa na kraju trihocista poprima izgled harpuna.

papučicaPapučica i trihociste

Za postojanje trihocista kod papučice zna se već odavno, a od sredine 19.stoljeća bilo je više pokušaja nekih znanstvenika s ciljem da se potvrde pretpostavke oko njihove uloge. I dok se njihova funkcija kao organa za prihvaćanje za podlogu eksperimentalno potvrdila vrlo brzo, dokazi kojima bi se potvrdila njihova obrambena funkcija morali su pričekati razvitak naprednijih istraživačkih tehnika i instrumenata potkraj 20.stoljeća.

Paramecium bursaria


Chlorella je jednostanična zelena alga. Česta je u morskom fitoplanktonu, vodama na kopnu i u tlu. Pojedinačne, ovalne stanice ove alge imaju 2-12 μm u promjeru i nisu pokretne. Vrlo brzo se razmnožava, a stanice su bogate proteinima, mineralima i vitaminima. Neke vrste iz roda Chlorella, klasificirane kao Zoochlorella, pojavljuju se kao endosimbionti kod nekih praživotinja. Tako je, recimo, jedna vrsta papučica – Paramecium bursaria – u vrlo sretnom (simbiotskom) odnosu s algom Chlorella vulgaris.

Iako i alga i papučica mogu živjeti samostalno, u zajednici su obje na dobitku: alga dobija zaštitu i lakši pristup svjetlu, a papučica sve produkte fotosinteze. Neposredno ispod površine papučice u 5-10 μm debelom sloju, a od probavnih enzima domaćina zaštićene posebnom membranom, nalaze se stanice alge.

Paramecium-bursariaParamecium bursaria



Paramecium bursaria se kao i neke druge papučice hrani bakterijama. Trepetljikama proizvodi strujanja usmjerena prema staničnim ustima. Na ovom filmiću može se vidjeti sve do sada rečeno: izgled papučice Paramecium bursaria, stanice alge Chlorella, strujanje citoplazme, kruženje hranidbenih vakuola, rad trepetljika, stanična usta, trihociste itd.