Tagged: plastidi

Tilakoidi granuma


Neke stanične organele toliko su sitne da ih se ne može vidjeti nikakvim svjetlosnim mikroskopima, ma koliko oni bili veliki, moderni ili skupi. Neke malo veće stanične organele postanu vidljive samo ako ih se prethodno oboja (meni nedostupnim bojama).
Najsitnije što ja mogu vidjeti svojim mikroskopom, a da s apsolutnom sigurnošću mogu reći što je to, su stupci tilakoida. Oni se u kloroplastu vide kao zrnca, pa se te tvorevine nazivaju granum (lat. granum – zrnce). U svakom kloroplastu nalazi se od 25 do 200 grana tj. stupaca tilakoida, odnosno zrnaca.


kloroplasti-tilakoidi

tilakoidi-granuma

Iako sam na slike stavio mjerilo siguran sam da nema tog mozga koji može svom “vlasniku” uistinu dočarati o kojim dimenzijama je ovdje riječ.

Ili recimo to ovako. Promjer kloroplasta je oko 5 µm. To je jedna dvijestotinka milimetra! A u tu kuglicu promjera 1/200 mm sada treba smjestiti i ovih 25 – 200 granuma tilakoida. Može li netko sebi zorno predočiti koliko je to sve skupa veliko? Nema šanse!

A kada sve to odradiš s mikroskopom iz vremena prve petoljetke i kojeg si platio koliko i porciju ćevapa s lukom, osjećaš se nekako dobro, zadovoljno, gutenberg.


Advertisements

Asimilacijski škrob


Zbog povećanog intenziteta svjetlosti kojem je listić mahovine bio izložen, citoplazma je kloroplaste zaštitila tako što ih je premjestila uz bočnu staničnu stijenku, ali proces fotosinteze se već “zahuktao”.

Sinteza glukoze u kloroplastima premašila je potrebe stanice pa se taj fotosintezom nastao šećer polimerizira u škrobna zrnca (asimilacijski škrob) i privremeno skladišti u stromi kloroplasta.


Škrobna zrnca unutar kloroplasta prepoznajemo po intenzivno zelenoj boji ili po modrom obojenju ako smo preparat uklopili u lugolovu otopinu. Na sljedećim slikama to se vrlo lijepo i vidi.

mahovina-kloroplasti-škrobna-zrnca

mahovina-kloroplasti-asimilacijski-škrob


O kloroplastima


A evo i mikrofotografija istog onog listića iz prošlog posta. Ove su snimljene u bijeloj, nepolariziranoj svjetlosti.


mahovina-kloroplasti-gibanje
Ova fotografija više nego jasno pokazuje da kloroplasti mogu mijenjati položaj unutar stanice i to: aktivno (kod sasvim mladih kloroplasta) i pasivno (nošeni strujanjem citoplazme, a ovisno o intenzitetu svjetlosti) što je ovdje slučaj.


mahovina-kloroplasti-dioba
Na ovoj fotografiji vidimo da je većina kloroplasta okruglog do ovalnog oblika i oko 5 µm u promjeru. No postoje i kloroplasti koji su izduženi i na polovici manje ili više suženi. To su kloroplasti u fazi binarnog dijeljenja.


Kromoplasti – ruža


Ovaj put na stoliću mog mikroskopa je ruža (Rosa sp.).

Prerezao sam prezreo i već prilično dehidriran šipak i s iglicom uzeo uzorak sočnog ploda. U kapljici vode razmutio sam uzorak, pokrio ga pokrovnicom, a nju pritisno i istovremeno s komadićem upijajućeg papira pokupio višak vode.

Kontrola na najmanjem povećanju pokazala je da je preparat dobro maceriran i da su stanice u jednom sloju što je nužan preduvjet za dobru fotografiju.


200X

Pri većem povećanju može se vidjeti da se protoplast odvojio od stanične stijenke što u ovom slučaju ne smeta. Moj cilj bio je fotografiranje kromoplasta, a oni se sasvim lijepo vide.

rosa-chromoplasts

ruža-rosa-kromoplasti

ruža-kromoplasti


400X

ruža-kromoplasti-bf-400X

ruža-kromoplasti-400X


Za ovu vježbu obično se koristi pasja ruža (Rosa canina) ali ja sam uzeo šipak jedne ruže kojoj ne znam naziv, no sigurno nije pasja ruža. Pokraj tog grma svakodnevno sam prolazio još dok sam bio srednjoškolac pa je moguće da se radi o sorti “Crveni Berlin”, “Maršal Tito” i sl. 🙂

Plastidi


Tisuće ljudi stradalo je u nedavnim nesrećama izazvanim razornim djelovanjem potresa, požara, orkanskih oluja, plimnog vala. Zbog toga je razumljiv trenutni veliki interes javnosti za te prirodne pojave. Pa, koga onda ne bi zanimalo mjesto gdje se odvija proces o kojem ovisi sav život na Zemlji? Štoviše, bez tog procesa, nama poznati oblici života ne bi niti nastali.

Ako kažem da sam danas bio na tom mjestu, uslikao ga i vratio se otamo živ i zdrav; sljedeća rečenica opravdano završava s tri upitnika: “Zaboga, gdje si ti to bio, hrabri čovječe???”

Srećom, za to putovanje ne treba hrabrosti nego znatiželje, odlazak onamo je moguć samo posredno, a ni sam proces nije niti malo opasan za posjetitelja. Ja sam, dakle, pomoću mikroskopa promatrao biljnu stanicu i kloroplaste u njoj, a kao što znamo još iz škole, u kloroplastima se odvija proces fotosinteze – pretvorba sunčeve energije u kemijsku energiju pohranjenu u obliku škroba u biljci i uz oslobađanje kisika. A bez zelene biljke i bez kisika možemo zaboraviti na život kakav poznajemo!

U ovom filmiću vidimo biljne stanice uz čije se stanične stijenke, nošene strujanjem citoplazme, gibaju zelena, ovalna tjelešca, u kojima možemo primijetiti nekakva još sitnija tamnozelena zrnca. Ta tjelešca su kloroplasti – vrsta plastida, nakon jezgre najveći stanični organeli u biljnim stanicama. Boja im potječe od pigmenta klorofila, a sitna zrnca u njima je škrob (asimilacijski škrob).

kloroplastiKloroplasti u stanicama lista mahovine

Ovo su uglavnom krajnje granice mog jednostavnog mikroskopa, iako bi se pomoću boljeg objektiva mogla naslutiti još finija građa kloroplasta. No, pravi, bitni pomak u otkrivanju složene unutrašnje građe kloroplasta postignut je korištenjem elektronskog mikroskopa.

biljna stanicaOblici kloroplasta u stanicama lista mahovine

Kloroplasti imaju svoju DNA i mogu se samostalno razmnožavati (uzdužnom diobom) unutar biljne stanice. Različitog su oblika i veličine, a u biljnoj stanici bude ih od jednog do nekoliko stotina.

Alga spirogyra

Često, a pogotovo ljeti, u kanalima, barama i sl. nailazimo na “žabokrečinu”. Iako navedenu pojavu povezujemo s nečim prljavim, pogled kroz mikroskop otkrit će nam lijepe niti (kolonije) alge spirogira, te u svakoj njenoj stanici dugački, zeleni, vrpčasti kloroplast.

Kod povećanja od 400 puta vidimo da nije sve kako se na prvi pogled čini – i vrpčasti kloroplast ima svoju još finiju strukturu, a na njemu tjelešca (pirenoidi) u kojima alga pohranjuje škrob.

Dok se divimo ljepoti raznobojnog cvijeća ili kad nas svojim živim bojama zreli plodovi mame da ih uberemo, imajmo na umu da je i to zbog  još jedne vrste plastida – kromoplasta.

Kromoplasti biljna stanicaKromoplasti u stanicama ploda divlje ruže

Kromoplasti u stanicama latice nevena

Kromoplasti korijen mrkveKromoplasti u stanicama korijena mrkve