Tagged: silicijev dioksid

Bako, se sav!


Neke biljke odlažu minerale u staničnu stijenku (ili na njezinu površinu). Oni mogu biti u amorfnom ili kristalnom obliku. Jedan od najčešćih minerala je silicijev dioksid (SiO2).

Mineralizacijom biljka dobije određenu mehaničku zaštitu od štetnika (kukci), a sama biljka postane krta, tvrda i neukusna što ju čini manje privlačnom biljojedima. Osobito mnogo silicijevog dioksida ima u epidermskim stanicama listova nekih trava (Poaceae).


Bambus – list

bambus-list

bambus-rub-lista


Advertisements

Kopriva – trihomi


kopriva_trihomi

Trihome koji se nalaze na stabljici i listovima koprive (Urtica dioica) iz svima poznatog razloga zovemo žeravke.

kopriva_žeravka

Kod tih trihoma možemo prepoznati dva dijela: jednu dugačku biljnu stanicu koja svojim…

urtica dioica_trichome

…donjim, loptastim dijelom, kao da je umetnuta u višestanično postolje izgrađeno od stanica epiderme.

nettle-trichome-tip

Središnji dio stanice je konusna cijev koja se prema kraju sužava…

kopriva_vrh

… a na samom kraju je kuglica.

Zbog silikata koji sudjeluju u izgradnji vrha, on je krt i lomljiv, a mjehurasti dio stanice je od celuloze pa je elastičan. U toj celuloznoj mješinici nalazi se onaj dobro poznati iritirajući koktel, tako da čitav mehanizam funkcionira kao kakva otrovna štrcaljka.

Dijatomeje


Kada je nakon teških mjeseci suše voda napokon stigla u korito Stare Drave (o tome sam pisao u prošlom postu) pa makar i u tako skromnoj količini, bilo je to dovoljno za eksploziju života u mikrosvijetu. Alge kremenjašice bile su u uzorku koji sam mikroskopirao jedan od najzastupljenijih organizama. Slike nekoliko vrsta dijatomeja pokazao bih danas ovdje, pa – If you don’t mind.

Navicula sp. & Pinnularia sp.

alge kremenjašiceMelosira sp.

alge kremenjašiceNitzschia sp.

alge kremenjašiceCaloneis sp.

alge kremenjašicePinnularia sp.


Alge kremenjašice


Ovo je blatnjavo dno jednog kanala koji će za dan – dva presušiti jer se Drava povukla u svoje korito, a kiše nema već neko vrijeme. Sve trune i raspada se, tek poneka zelena biljčica.

Svakom normalnom čovjeku ovakva mjesta izgledaju prljavo i odbojno i on tu nema što tražiti. Ja, međutim, često odlazim na takva mjesta jer znam da ću tamo pronaći neke vrlo zanimljive, a nerijetko i lijepe organizme. Većina ih je mikroskopskih dimenzija, nevidljivih golom oku pa su zato nepoznati većini ljudi. Među najljepše sigurno spadaju jednostanične alge kremenjašice – dijatomeje.

Dijatomeje su alge koje žive i u moru, i u vodama na kopnu, i u drugim vlažnim staništima. Stanice alga kremenjašica nemaju staničnu stijenku već su obavijene periplastom, a iz vode sintetiziraju kremen koji talože s vanjske strane stanice i na taj način izgrađuju dvije ljušture. Kremen je po kemijskom sastavu silicijev dioksid, a u prirodi se pojavljuje u raznim oblicima: ahat, opal, ametist, oniks. Nešto od ljepote tog dragog kamenja utkano je u ljušture preko 7000 vrsta dijatomeja. Na ovoj slici vidimo da su ljušture prozirne, što je njihova vrlo važna osobina, jer alge kremenjašice su fotosintetski organizmi i svjetlost mora stići do kloroplasta u stanici.

Zaštita koju ovim algama pruža oklop od kvarca ima i jedan nedostatak: oklop je, naime, teži od vode i alga bi potonula na dno, daleko od sunčevog svjetla, da dijatomeje nisu pronašle  čak nekoliko načina da spriječe takav crni scenarij. Jedan od načina prikazuje gornja slika, a to su – uljne kapljice. Poznato je da produkt fotosinteze kod dijatomeja nije škrob, nego ulje. Regulacijom količine ulja u stanici alga mijenja svoju specifičnu težinu što joj omogućuje da se diže ili spušta u vodenom stupu.


Većina dijatomeja živi pojedinačno, a neke se udružuju u kolonije.

Alge kremenjašice čine značajan dio morskog fitoplanktona. Kao autotrofni fotosintetski organizmi na dnu su hranidbenog lanca, a smatra ih se proizvođačima petine od ukupne količine atmosferskog kisika. Ni ove “moje” dijatomeje ne zaostaju za morskim vrstama što se proizvodnje kisika tiče. Dovoljno je kliknuti na prvu fotografiju i vidjet ćete mjehuriće kisika koji se stvaraju iznad smeđih naslaga dijatomeja.

Neke vrste dijatomeja mogu se aktivno kretati. Kako to izgleda moguće je pogledati u 10 sekundi filmića koji slijedi.