Tagged: sklereide

Zvjezdaste sklereide


Smatrao sam da dosta dobro poznajem (zavičajne) drvenaste biljke da bih tek nedavno shvatio da gotovo svakodnevno prolazim pokraj čak dva stabla duglazije  iako mi je ona istovremeno na WANTED listi zbog nečega što se nalazi u njezinim iglicama, a što sam svakako želio snimiti. I evo ih – asterosklereide (astrosklereide) tj. zvjezdaste sklereide (star-shaped sclereids) iz spužvastog parenhima listova duglazije (Pseudotsuga mezensii).


pseudotsuga-menziesii-sclereids-leavesStar-shaped sclereid

duglazija-sklereide-list

duglazija-sklereide-polarizacijaSnimljeno u polariziranoj svjetlosti.

pseudotsuga-menziesii-sclereids

duglazija-sklereide-jezgraU lumenu ove sklereide nalazi se stanična jezgra.

douglas-fir-sclereids

pseudotsuga-sclereids-cell-wall

Advertisements

Mušmula – brahisklereide


Nakon nekoliko jutarnjih mrazova prve zrele mušmule našle su se na mom kuhinjskom stolu, a sasvim malo i na stoliću mog mikroskopa.


Macerirane parenhimske stanice iz usplođa mušmule (Mespilus germanica) i brahisklereide.

sklereide-brahisklereide-mušmula-1

sklereide-brahisklereide-mušmula-2

sklereide-brahisklereide-mušmula-3

sklereide-brahisklereide-mušmula-4

Aronia melanocarpa – sklereide


Ima li itko potrebu vidjeti sklereide, točnije – brahisklereide, lako će ih pronaći u usplođu aronije (Aronia melanocarpa).

Ono obiluje brahisklereidama: velikim, lijepim, tipičnim brahisklereidama – rekao bih i “tipičnijim” od sklereida iz usplođa kruške koje se još od Adama i Eve pojavljuju kao školski primjer u udžbenicima.

A da ne pretjerujem sa svojom tvrdnjom pokazat će ključni detalji na slikama koje prilažem u nastavku posta.


Aronia-melanocarpa-brachysclereids

aronija-sklereide

Aronia-melanocarpa-sklereide

aronija-brahisklereide

sclereids-Aronia-melanocarpa

Lijepe sklereide


S obzirom na oblik i veličinu, sklereide se obično dijeli u 5 grupa (tipova, vrsta). To su: brahisklereide, asterosklereide, trihosklereide, makrosklereide i osteoskledreide. O prvima sam pisao, o asterosklereidama i trihosklereidama ću pisati, a za ovaj put imam nekoliko slika sklereida iz zadnje dvije vrste s ovog popisa budući da sam ih našao na istom mjestu, kod iste biljke, na istom organu.

U dva sloja, jedan ispod drugog, u sjemenoj lupini (testa) mahunarki (ali i kod nekih drugih biljaka) nalaze se makrosklereide i osteosklereide. Makrosklereide izgrađuju vanjski sloj gusto zbijenih stupastih (štapićastih) stanica, dok je ispod njih sloj kraćih, na krajevima odebljalih stanica (oblikom podsjećaju na kost) osteosklereida.

Ovo je slika presjeka kroz sjemenku grahorice (Vicia sativa). Sjemenku sam uzeo s mlade biljke (lakše je napraviti presjek) pa su sklereide žive i još nemaju odebljalu sekundarnu staničnu stijenku. Zbog toga je i sloj osteosklereida slabije vidljiv. Ali kada sam sa zrele sjemenke boba (Vicia faba) skinuo lupinu i pogledao je pod mikroskopom bio je to festival boja i oblika.

 Ova slika prikazuje vidno polje 350 μm X 250μm, odnosno blago papiloznu površinu sjemene lupine boba (Vicia faba), ili još točnije: ovo su makrosklereide  gledane odozgo.

Maleni dio od dva sloja sklereida kojima je zaštićen embrio.


I evo nekoliko slika makrosklereida:

Detalj ovog gornjeg.

Detalj onog gornjeg 🙂


I nekoliko slika osteosklereida:

I još jedna napomena: makrosklereide na slikama su dimenzija 250×50 μm, a osteosklereide su dimenzija 100×60 μm (na krajevima).

Sklereide – kamene stanice


Jako puno je različitih tipova biljnih stanica, a za neke bi se moglo reći i da su pomalo neobične. Ove koje ću danas spomenuti neobične su zato što svoju zadaću u biljnom organizmu mogu obavljati samo ako su mrtve. To su stanice koje dostigavši svoju funkcionalnu zrelost moraju uginuti i tek nakon toga su na korist biljci.


U stabljikama drvenastih biljka neke stanice nakon što su dosegle konačnu veličinu na svoju staničnu stijenku ugrađujuju suberin. Takve suberinizirane (oplutnjale) stanice su nepropusne za vodu i zrak pa štite biljku od isušivanja, mikroba i gljivica. Osim toga, stanice pluta su potpuno nejestive – mrtve su, nemaju protoplazmu – u njima nema škroba, lipida, nukleinskih kiselina, proteina niti ičega što bi privuklo biljojede.


Sustav provodnih cijevi koji provodi vodu i mineralne tvari od korijena do lista sastoji se također od mrtvih stanica – traheja i traheida. Kada su potpuno funkcionalne te stanice se sastoje samo od odrvenjele stanične stijenke i praznog prostora gdje je bila protoplazma. Jasno je da dok su žive, ove stanice ne mogu provoditi vodu – smeta im protoplazma. Parafrazirajući neke dosjetke iz westrena moglo bi se reći: “Samo mrtva traheja je dobra traheja!”


Kakvo je i kakva mu je uloga, za mehaničko (potporno) tkivo je jasno iz njegovog naziva, a čine ga žive (kolenhim) i nežive (sklerenhim) stanice. Jedna vrsta sklerenhimskog tkiva su sklereide tzv. kamene stanice koje su me i potakle da napišem ovih nekoliko rečenica.

Naime, premda ih mnogi nisu vidjeli, kamene stanice dobro su poznate svakome tko je jeo krušku – to su one “grudice”, baš kao kakvi kamenčići, koje ponekad zapadnu među zubima dok se sladimo njezinim usplođem.

Sklereide ili kamene stanice iz usplođa kruške nazivaju se brahisklereide. Pojavljuju se kao nakupine koje su u tankom presjeku vidljive čak i golim okom. Cilindričnog su oblika, a površina im je glatka. Prije slikanja preparat je potrebno pripremiti tako što pritiskom na pokrovnicu razbijemo grudice od brahisklereida (da ih dobijemo u jednom sloju), a budući da su stanice bezbojne potrebno ih je obojati. Ja sam ih obojao s vrlo malo safranina i bez lažne skromnosti čini mi se da je bojanje uspjelo.

Ovo je sklereida, kamena stanica, brahisklereida u “optičkom presjeku”, dakle, fokusirano je u njenu unutrašnjost, na mjesto gdje je bila citoplazma. Vidljiva je i razgranata mreža jažičnih kanala kroz odrvenjelu staničnu stijenku. Za orijentaciju – ova stanica je dugačka oko 50 µm.

Ovoj kompoziciji od 6 pojedinačnih sličica odgovarao bi naziv “focus IN – focus OUT”, a pokušao sam promatraču dočarati koliko je debela stanična stijenka kod kamenčica.