Tagged: stanična jezgra

Alga Spirogyra – jezgra


Zbog svog značaja i funkcije koju obavlja u stanici, stanična jezgra je prva na listi prioriteta svakog mikroskopiste. Pa tko ne bi želio vidjeti “upravljački centar” svake stanice?

Većina stanica ima jednu jezgru, neke ih imaju dvije, tri i više, a neke stanice nemaju jezgru. Stanične jezgre nekih stanica vrlo lako je vidjeti npr. stanice epiderme crvenog luka. Kod nekih drugih stanica stanične jezgre su skrivene od našeg pogleda zato što su sitne, bezbojne ili ih zaklanjaju drugi stanični organeli.


spirogyra-jezgra-jezgricaU svakoj stanici alge Spirogyra nalazi se jedna jezgra (nukleus) s barem jednom jezgricom (nukleolus).


spirogyra-jezgra-2-jezgriceStanične jezgre kod Spirogyre imaju oblik leće.
Obje  jezgre na gornjim slikama fotografirane su s njihove uže strane.


Na sljedeće dvije slike su stanice alge obojane s Lugolom.
Stanične jezgre prikazane su s njihove šire strane.
spirogyra-jezgra-jezgrica-lugol

spirogyra-jezgra-jezgrica-kloroplast

Advertisements

Alga Closterium


Svi moji odlasci na terenska “istraživanja i ekspedicije” sukladni su proračunu namijenjenim za njih, a on bi bio ozbiljno opterećen već nakon troška za probušenu gumu na biciklu. Srećom, barem što se fotografija tiče, rezultate se ne stidim pokazati.


closterium-kolotragOvo je lokacija koju ja nazivam “gorsko oko”. 🙂

Ovamo dolazim svaki put kad poželim vidjeti razne amebe i neke lijepe zelene alge. Jednu od njih predstavljam u nastavku posta.


Zelena alga Closterium sp.

closteriumNajmanje povećanje 40X. Tamno polje.

Zeleno je alga Closterium, a smeđi “čamčići” su dijatomeje. Velika blijeda mrlja (lijevo u sredini) je kolnjak.


alga-closteriumPovećanje 80X. Tamno polje.

Svaka stanica alge Closterium ima dva kloroplasta. Kružići na kloroplastima su pirenoidi.


closterium-euglena-diatomsPovećanje 200X. Svijetlo polje.

Prepoznajemo dvije vrste alge Closterium, euglene i dijatomeje. U sredini svake alge (između kloroplasta) nalazi se stanična jezgra. Pri ovom povećanju već se naziru i vakuole na krajevima stanica alge i njihov sadržaj.


closterium-polarized-lightPovećanje 400X. Pol. svjetlost.

Stanične jezgre s jezgricama, celulozna stanična stijenka, reljefni kloroplast s pirenoidima.


alga-closterium-kristaliPovećanje 400X. Svijetlo polje.

Vrh, šiljak stanice alge: okrugla vakuola i kristalići minerala barita, tj. barijevog sulfata.


Kristali barita u vršnoj vakuoli alge Closterium sp. Primjer Brownovog gibanja sitnih čestica u fluidu.


Slučajne slike


Nakon nekoliko godina skoro svakodnevnog korištenja, fotoaparatu koji koristim uz mikroskop izgleda da je došao kraj. Moglo bi se reći da se oteo kontroli i postao svojeglav jer iz njega sve češće izlaze fotografije snimljene s nekakvim egzotičnim, šašavim postavkama.

Većinom su to neupotrebljive fotografije, ali nađe se tu i tamo, poneka dobra. Ovo su neke od takvih. Štoviše, ove mi se čine jako dobre.


epiderma-lukaSlike prikazuju stanice iz epiderme mesnatih listova luka.

pokožica-lukaBio sam u potrazi za najboljom kombinacijom fiksir – boja. Ovo je fiksirano u AFA, a bojano s antiseptikom iz kutije prve pomoći. Sve ostalo odradio je moj poludjeli fotoaparat: ISO 1600, brzina zatvarača 1/2000 s, otvor blende full, i još preko svega raspalio bljeskalicu – pa si ti biraj što ti treba!

Leukoplasti


Prema Google-ovim informacijama sve više je posjetitelja koji na ovaj blog stižu u potrazi za terminom “leukoplasti”. To znači da se ovih dana u školama na prostoru od Vardara pa do Triglava počelo učiti o plastidima.

Budući da ja nisam u posjedu nikakvih informacija i saznanja o leukoplastima, a koja već ne pišu u školskim udžbenicima ili se ne mogu pronaći na internetu, jedino što ovdje mogu ponuditi znatiželjnoj mladeži je nekoliko slika.

E sad, leukoplasti i nisu nešto u što bi se čovjek zagledao i divio se: em su sitni – em su prozirni. Barem tako izgledaju gledani kroz svjetlosni mikroskop. Ali njihova uloga u biljnoj stanici i nije “da budu lijepi”. To je uloga kromoplasta, zar ne?


leukoplasti-tradeskancija-virginiana

I kao što rekoh, nema se tu što vidjeti: stanice epiderme lista biljke tradeskancija (Tradescantia virginiana), u stanicama citoplazma, jezgre, a oko svake jezgre mnoštvo leukoplasta. Medij za uklapanje – voda.


leucoplasts-tradescantia-pallida

Ovo je već druga pjesma. Stanica iz epiderme lista tradeskancija (Tradescantia pallida), u sredini jezgra (smeđe), a oko jezgre mnoštvo leukoplasta (sivo). Ljubičasti globuli su kapljice antocijana iz vakuole. Ali sve se sada vidi malo bolje nego na prvoj slici. Razlog je taj što je preparat prethodno bio fiksiran u octenoj kiselini i uklopljen u Lugol.


leukoplasti-tradeskancija-pallida

Za one koji do sada nisu odustali od čitanja posta, evo jedna bonus slika. Uobičajena procedura: preparat fiksiran u octenoj kiselini, uklopljen u Lugol, upijajućim papirom pokupljen sav višak ispod pokrovnice.

U sredini slike stanična jezgra, oko nje (i lijevo od nje) leukoplasti. U gornjem dijelu slike zatvorena puč, stanice zapornice, kloroplast, jezgre – to se vidi malo mutno jer nije u ravnini s onim što je na ovoj slici bio glavni motiv (leukoplasti).

I što je još važno spomenuti na ovoj slici, to su ova tri “otočića” u njenom donjem dijelu. Nastali su tako što sam pustio da iz preparata ishlapi skoro sva tekućina, pa su se na otočićima grupirali kloroplasti iz okolnih stanica. U svakom kloroplastu možemo prepoznati tamnije regije, tj. asimilacijski škrob.

Biljna stanica


Još od vremena najranijih mikroskopista jedna od prvih lekcija za početnike je promatranje epiderme pokožice luka (Allium cepa). Materijal za izradu preparata dostupan je svakome, izrada je krajnje jednostavna, a konačni rezultat poticajan za nastavak bavljenja biologijom u najširem značenju te riječi.


Ovako izgleda epiderma pokožice luka gledana kroz svjetlosni mikroskop pri povećanju 100X.

Jedino što vrlo jasno vidimo je stanična stijenka koja određuje oblik svake stanice. Promatrajući gibanje sitnih čestica unutar svake stanice možemo zaključiti da njih nosi strujanje citoplazme, koja je, pak, nekakva bezbojna tekućina. Krajnjim naporom, vrlo mutno, vide se i veće ovalne stanične strukture – to su stanične jezgre. Da bismo mogli bolje proučiti građu stanice očito je da je moramo učiniti kontrastnijom, što se u amaterskim uvjetima radi na barem 2 načina. Prvi način je bojanje stanica.



Mnogo je boja kojima to možemo učiniti, ali za amatera je dobra i obična crvena tinta. Prije bojanja stanice moramo fiksirati tj. umrtviti. Ja sam ove stanice fiksirao s običnim octom. Crvena tinta lijepo oboja stanične jezgre u kojima se sada mogu prepoznati i jezgrice.



Stanična jezgra pri povećanju 400X.


Drugi način kojim postižemo veću kontrastnost ovakvih prozirnih preparata je korištenje filtera raznih oblika (krug, polumjesec i sl.).

biljna stanica stanična stijenka

 Filteri mogu biti jednobojni (ili kombinacija više boja) a njihovom upotrebom dobijemo “lažni 3D” efekt.



Jezgre (svaka sa po jednom jezgricom) dvije susjedne stanice luka pri povećanju 400X tehnikom tamnog polja.